Astma i HOBP – praktični saveti
Astma i HOBP ( hronična opstruktivna bolest pluća) – su hronična oboljenja disajnih puteva!
Neću Vam pisati o samim bolestima, već hoću da Vam dam nekoliko praktičnih saveta da sebi olakšate tegobe.
Primetila sam da skoro svi bolesnici od astme i HOBP pogrešno dišu i time samo dodatno sebi otežavaju problem.
Tokom astmatičnog napada izražen je veliki nedostatak vazduha tzv. glad za vazduhom i strah obolelog da će se ugušiti.
Zbog toga pacijent ulazi u začarani krug: diše ubrzano i duboko čime samo iscrpljuje sebe.
Što je disanje brže i dublje to sve manje kiseonika dolazi u disajne puteve, povećava se količina ugljen dioksida i gušenje je sve izraženije.
Dakle, morate naučiti da pravilno dišete tokom astmatičnog napada.
Pravilno disanje tokom napada
- sedite u turski sed
Ovo mogu mlađi pacijenti, a stariji treba da sednu na nižu stolicu ili krevet sa čvrsto oslonjenim nogama na pod
- ispravite leđa
- dišite polako i plitko na nos i lagano izdišite na usta
Za ovo Vam je potrebna velika doza samokontrole i savladavanja straha.
Budite uporni i olakšajte sebi tegobe.

Upotreba pumpice
Najčešće primenjivana terapija u astmi i HOBP je u obliku spreja – popularno pumpice.
Da bi se pumpica pravilno koristila potrebno je obučiti pacijenta kako da je koristi – prineti pumpicu ustima, pritisnuti je i u trenutku kad sprej prsne duboko udahnuti.
Skoro svi pacijenti se žale da im se suše usta i da imaju neprijatan ukus u ustima, a što je posledica nepravilnog korišćenja pumpice – usled čega i izostaje terapijski efekat leka u obliku spreja.
Najčešće se problem dešava kod male dece i starih osoba, zbog njihove ne saradljivosti.
U čemu je problem?
Zbog straha tokom gušenja i nedostatka vazduha, u panici se pumpica ranije pritisne i deo aerosola ode u vazduh tj. ne udahne se dovoljna količina spreja, pa se radnja ponavlja i do nekoliko puta. Time se sa jedne strane povećava količina krupnih čestica aerosola koje se zadržavaju u ustima i suše sluznicu usta. Sa druge strane izostaje terapijski efekat i pumpica se uzalud potroši.
Kako poboljšati efekat pumpice?
Neki prozvođači su problem rešili tako što uz pumpicu dobijete i tzv. spacer (spejser) odnosno plastični balon.
Ovaj balon na jednom kraju ima otvor za pumpicu, a na drugom kraju je ispust kroz koji se udiše sprej.
Otvori za pumpice su standardni.
Ispust kroz koji pacijent udiše aeroso ima nepovratnu valvulu (zalistak) koja se otvara samo u pravcu udaha, tj. kad pacijent povuče vazduh iz balona.
Kako se koristi spacer – balon?
- na kraj koji je predviđen za pumpicu uglavite pumpicu, a ispust za disanje stavite u usta
- pritisnite pumpicu da aerosol uđe u balon
- izbrojte do pet
- udahnite jako kroz ispust za disanje
Posle upotrebe rastavite balon i isperite ga mlakom vodom.
Korišćenjem balona povećavate iskoristljivost aerosola čime povećavate i terapijski efekat leka. Takođe izbegavate i neprijatan osećaj u ustima i sušenje usta.
22,933 thoughts on “Astma i HOBP – praktični saveti”
Do you mind if I quote a couple of your posts as
long as I provide credit and sources back to your weblog?
My blog is in the exact same area of interest as yours and my users would really
benefit from some of the information you present here.
Please let me know if this alright with you. Thanks a lot!
Cinderellas Ball
https://zenwriting.net/ashtotrvcc/h1-b-cmo-las-universidades-chilenas-estn-aplicando-el-estudio-de-clima
Imagina esta postal común en una oficina chilena: grupos agotados, cambio elevada, comentarios en el pasillo como nadie pesca o puro desgaste. Parece reconocible, ¿no?
Muchas organizaciones en Chile se pierden con los indicadores y los balances financieros, pero se olvidan del termómetro interno: su capital humano. La realidad cruda es esta: si no revisas el clima, después no te sorprendas cuando la fuga de talento te golpee en la cara.
¿Por qué cuenta tanto esto en Chile?
El ambiente local no afloja. Vivimos alta rotación en retail, agotamiento en los call centers y diferencias generacionales profundas en industrias como la minería y la banca.
En Chile, donde marca la cultura de la talla y la onda positiva, es fácil ocultar los problemas. Pero cuando no hay confianza real, ese chiste se transforma en puro blablá que tapa la frustración. Sin un análisis, las pymes son ciegas. No ven lo que los trabajadores realmente conversan en la máquina de café o en sus chats internos.
Los beneficios concretos (y muy locales) de hacerlo bien
Hacer un análisis de clima no es un desembolso, es la mejor inversión en desempeño y tranquilidad que puedes hacer. Los beneficios son concretos:
Menos permisos y faltas: un lastre que le sale millones a las empresas chilenas cada año.
Retención de talento joven: las generaciones recientes cambian de pega rápido si no perciben valor y trato digno.
Mayor eficiencia en equipos remotos: clave para equipos fuera de Santiago que a veces se perciben lejanía.
Una diferenciación tangible: no es lo mismo decir “somos buena onda” que sustentarlo con métricas.
Cómo se hace en la práctica (sin volverse loco)
No requieres un área de RRHH enorme. Hoy, las soluciones son cercanas:
Encuestas anónimas digitales: lo más común desde 2020. La regla es blindar el 100% de anonimato para que la gente hable sin reserva.
Termómetros rápidos: en vez de una encuesta pesada cada periodo, haz una pregunta semanal breve por plataformas internas.
Focus groups: la pieza clave. Revelan lo que difícilmente saldría por correo: roces entre áreas, problemas con liderazgos, flujos que nadie entiende.
Conversaciones 1:1 con equipos fuera de Santiago: su opinión suele quedar omitida. Una videollamada puede visibilizar quiebres de comunicación que no captarías en una encuesta.
El gran secreto: el diagnóstico no puede ser un show. Tiene que volverse en un plan concreto con metas, encargados y deadlines. Si no, es puro papel.
Errores que en Chile se repiten (y tiran todo abajo)
Ofrecer mejoras y no hacer nada: los colaboradores chilenos lo cachan al tiro; puro verso.
No garantizar el confidencialidad: en ambientes muy jerárquicas, el miedo a represalias es real.
Importar encuestas genéricas: hay que customizar el lenguaje a la realidad local.
Hacer diagnóstico único y olvidarse: el clima cambia tras reestructuraciones clave; hay que monitorear de forma constante.